The world is becoming a place where the number of emergencies and humanitarian crises is increasing rapidly due to economic inequality and the gap between developed and underdeveloped countries, as well as climate changes leading to disruption of the natu

Sažetak

Svijet postaje mjesto u kojem se broj izvanrednih događaja i humanitarnih kriza povećava velikom brzinom, kako zbog ekonomske
nejednakosti i jaza između razvijenih i nerazvijenih, tako i zbog klimatskih promjena koje dovode do poremećaja prirodne ravnoteže
i razvoja prirodnih katastrofa. U katastrofama uvijek stradaju najranjivije skupine stanovništva, među kojima su svakako žene i
 djeca. Što je dijete mlađe, to je ugroženije, a pogotovo ako nije prirodno hranjeno ili nema majku ili roditelje. U brojnim su krizama
bile angažirane različite humanitarne organizacije, među kojima Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF i druge organizacije povezane s Ujedinjenim narodima imaju vodeće mjesto. U skrbi za majke, dojenčad i malu djecu najvažnije je osigurati odgovarajuću prehranu, jer u suprotnom može doći do ugroze života. Nedostatak zaštite, potpore i promicanja prirodne prehrane (dojenja) te njezino ometanje i ometanje nekritičnim i nekontroliranim donacijama i distribucijom zamjenskih dojenačkih pripravaka
mlijeka, najveći su izazov zbog neinformiranosti majki, onih koji pružaju potporu u izvanrednim situacijama, kako iz vladinog tako
i iz nevladinog sektora, uz nedostatak međusektorske suradnje, što uzrokuje neusklađene i katkad štetne intervencije. Stoga se vladama preporučuje donošenje naputaka o prehrani dojenčadi i male djece prije pojave izvanrednog događaja i pravilnika za upravljanje krizama u kojima će pitanju prehrane dojenčadi i male djece biti posvećena dužna pozornost.