Kozlac (Arum Maculatum) – nenamjerno otrovanje dvoje djece: prikaz slučaja

Autor(i)

  • Iva Sorić -
  • Ana Klanac -
  • Jasmina Friganović-Huljev Opća bolnica Zadar, Odjel za pedijatriju, Bože Peričića 5, 23000 Zadar

DOI:

https://doi.org/10.13112/PC.2018.21

Ključne riječi:

ARUM MACULATUM, CIJANIDI, CIJANOGLIKOZIDI, KALCIJEV OKSALAT, KOZLAC, OTROVANJE

Sažetak

Nenamjerno otrovanje biljkama nerijetko susrećemo u svakodnevnoj praksi, posebice u pedijatrijskoj populaciji. Kozlac (latinski
Arum Maculatum) jedan je od rijetko opisanih uzroka otrovanja, a uz mnogobrojne simptome može dovesti i do smrtnog ishoda.
Najvažniji toksin kozlaca je cijanoglikozid triglohinin koji dovodi do klasičnih simptoma otrovanja cijanidima, a zahtijeva specifi čni
antidot. U ovom radu prikazujemo dvoje maloljetnih pacijenata, 13-godišnjeg dječaka i njegovu 11-godišnju sestru, koji su slučajno
pojeli nepoznatu količinu listova kozlaca. Prezentirali su se ranim simptomima otrovanja ovom biljkom koji uključuju žarenje u usnoj
šupljini i prsištu te smetnje gutanja. Navedeni simptomi posljedica su djelovanja kristala kalcijeva oksalata u listovima kozlaca koji
djeluju lokalno nadražujuće, a oštećujući kožno-sluzničku barijeru omogućuju ulazak ostalih toksina u organizam. Liječeni su, uz
simptomatsku terapiju, aktivnim ugljenom, te su 24 sata opservirani kako bi se navrijeme uočili znakovi otrovanja cijanidima kao što
su dispneja, poremećaji srčanog ritma te različiti neurološki poremećaji. Nasreću, djeca nisu razvila kasne simptome otrovanja, što
pripisujemo činjenici da je biljka prethodno bila skuhana, a toksični cijanoglikozid u njenom sastavu je termolabilan. Cilj ovog prikaza je uputiti na mogućnost otrovanja kozlacem, objasniti kompleksnu simptomatologiju do koje takvo otrovanje dovodi te liječenje koje takav pacijent zahtijeva.

Preuzimanja

Objavljeno

2018-09-30

Broj časopisa

Rubrika

Article

Kako citirati

Sorić, I., Klanac, A., & Friganović-Huljev, J. (2018). Kozlac (Arum Maculatum) – nenamjerno otrovanje dvoje djece: prikaz slučaja. Paediatria Croatica, 62(3), 140-144. https://doi.org/10.13112/PC.2018.21