Kongenitalna miotonička distrofi ja – prikaz bolesnika

Autor(i)

  • Sanja Delin Opća bolnica Zadar, Zadar
  • Linda Pavić Opća bolnica Zadar, Zadar
  • Antun Sasso KBC Rijeka, Klinika za pedijatriju Kantrida, Rijeka
  • Irena Barbarić KBC Rijeka, Klinika za pedijatriju Kantrida, Rijeka
  • Goran Krakar Klinika za dječje bolesti Zagreb, Zagreb
  • Ida Nađ Student Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

DOI:

https://doi.org/10.13112/PC.2014.48

Ključne riječi:

miotonička distrofi ja, genetičko testiranje, novorođenče

Sažetak

Miotonička distrofi ja ili Steinertova bolest druga je po učestalosti mišićna distrofi ja u djetinjstvu, odmah nakon progresivnih mišićnih distrofi ja (Duchenne i Becker). Incidencija u općoj populaciji iznosi 1:8000 u Europi, 1:30000 u Hrvatskoj. Nasljeđuje se autosomno dominantno, gen je lociran na dugom kraku 19. kromosoma (19q13), a genski produkt je miotonin proteinska kinaza. Bolest
nastaje zbog patološkog umnažanja sljedova identičnih trinukleotida CTG unutar nekodirajuće sekvencije gena za miotonin protein
kinazu (DMPK). U zdravih osoba broj ponavljanja tripleta CTG iznosi 5-34 i ostaje stabilan tijekom generacija. Kod bolesnih osoba
slijed je produljen i sadržava od 50 do nekoliko tisuća trinukleotida CTG, a težina kliničke slike i vrijeme javljanja bolesti koreliraju s
veličinom produljenog slijeda. Osobe s brojem tripleta 35-49 zdravi su prenositelji bolesti. Mutacija se češće prenosi preko majke, a
svaka sljedeća generacija nosi molekulski i klinički težu mutaciju. Bolest se očituje simptomima više organskih sustava: zahvaćeni su
proprečnoprugasti mišići i glatki mišići crijeva, miokard i njegov provodni sustav, endokrini i imunološki sustav, razvija se katarakta,
djeca intelektualno zaostaju, a postoje i neurološki defi citi. Prikazujemo muško novorođenče s generaliziranom hipotonijom, facijalnom dismorfi jom, oskudnom mimikom, poteškoćama hranjenja i deformitetima stopala. Iz obiteljske anamneze se saznaje da je
sedmogodišnjem bratu postavljena klinička sumnja na facioscapulohumeralnu mišićnu distrofi ju. Ciljani neurološki pregled majke
otkrio je slabost mišića lica, nemogućnost čvrstog zatvaranja očiju, akcijsku miotoniju ruku i perkusijsku miotoniju jezika. Zbog toga
smo se odlučili učiniti molekularno genetičku analizu kojom je utvrđen alel s punom mutacijom. Potrebno je obaviti i genetičko
ispitivanje cijele obitelji.

Preuzimanja

Objavljeno

2014-12-30

Broj časopisa

Rubrika

Prikaz slučaja

Kako citirati

Delin, S., Pavić, L., Sasso, A., Barbarić, I., Krakar, G., & Nađ, I. (2014). Kongenitalna miotonička distrofi ja – prikaz bolesnika. Paediatria Croatica, 58(4), 278-282. https://doi.org/10.13112/PC.2014.48

Similar Articles

1-10 od 200

You may also start an advanced similarity search for this article.

Most read articles by the same author(s)