Homocistinurija u odraslih bolesnika - važnost ranog prepoznavanja u dječjoj i adolescentnoj dobi

Autor(i)

  • Diana Muačević-Katanec Zavod za bolesti metabolizma Klinike za unutrašnje bolesti, Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb
  • Ana Merkler Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb
  • Ksenija Fumić Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb
  • Ivo Barić Specijalistički zavod za bolesti metabolizma Klinike za pedijatriju, Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb
  • Marijan Merkler Zavod za bolesti metabolizma Klinike za unutrašnje bolesti, Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb
  • Željko Reiner Zavod za bolesti metabolizma Klinike za unutrašnje bolesti, Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.13112/PC.2014.37

Ključne riječi:

homocistinurija, cistationin beta-sintaza, zakašnjela dijagnoza, novorođenački probir

Sažetak

Klasična homocistinurija je aminoacidopatija prvi put opisana 1962. godine. Nastaje kao posljedica nemogućnosti razgradnje i
povećane koncentracije aminokiseline homocisteina u cirkulaciji. Do povećane koncentracije homocisteina u plazmi/serumu i urinu
mogu dovesti različiti nasljedni metabolički poremećaji kao i neka stečena stanja. Od nasljednih metaboličkih poremećaja koji
 dovode do homocisteinemije i homocistinurije najučestalija je autosomno recesivna bolest klasična homocistinurija (McKusick
236200) uzrokovana nedostatkom enzima cistationin beta-sintaze (CBS; EC 4.2.1.22). Ako se ne počne pravodobno liječiti, bolest
može dovesti do ozbiljnih komplikacija koje se manifestiraju promjenama na središnjem živčanom sustavu, očima, kostima i krvnim
žilama, a poglavito u vidu tromboembolijskih procesa. Novorođenački probir, koji bi prethodio procesu liječenja, ne provodi se u
mnogim zemljama, pa tako niti u Republici Hrvatskoj. S postavljanjem dijagnoze u kasnijoj životnoj dobi značajno se kasni zbog
 nedovoljne osjetljivosti liječnika na postojanje ove bolesti te njenom povezanošću s čitavom lepezom kliničkih simptoma. Bolesnici
se dugo upućuju raznim specijalistima koji se posvećuju liječenju pojedinih kliničkih manifestacija, uglavnom bez rezul tata. Bez
liječenja osnovne bolesti promjene stalno napreduju. Poseban dijagnostički problem su bolesnici s nedostatkom CBS-a u kojih
karakteristična vanjska klinička obilježja nisu prisutna. Homocistein je samo intermitentno povišen, i to u situacijama kad ne uzimaju piridoksin, a najčešće su tromboembolijski događaji jedina manifestacija bolesti. Na osnovi vlastitih iskustava prikazanih u
ovom radu, kao i podataka iz dostupne literature, možemo zaključiti da je u bolesnika dječje, adolescentske ili odrasle dobi s visokom
ili brzoprogredirajućom miopijom, subluksacijom leća, marfanoidnim izgledom i/ili tromboembolijskim incidentom potrebno
izmjeriti koncentraciju homocisteina u plazmi te provesti obiteljski probir

Preuzimanja

Objavljeno

2014-09-30

Broj časopisa

Rubrika

Pregled

Kako citirati

Muačević-Katanec, D., Merkler, A., Fumić, K., Barić, I., Merkler, M., & Reiner, Željko. (2014). Homocistinurija u odraslih bolesnika - važnost ranog prepoznavanja u dječjoj i adolescentnoj dobi. Paediatria Croatica, 58(3), 208-215. https://doi.org/10.13112/PC.2014.37

Similar Articles

1-10 od 272

You may also start an advanced similarity search for this article.

Most read articles by the same author(s)