Molekularna dijagnostika alergije na kravlje mlijeko

Autor(i)

  • Anica Džajić Dječja bolnica Srebrnjak, Srebrnjak 100, Zagreb
  • Iva Topalušić Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16, Zagreb
  • Asja Stipić Marković Specijalna bolnica za plućne bolesti, Rockefellerova 3, Zagreb

DOI:

https://doi.org/10.13112/pc.434

Ključne riječi:

ALERGOLOGIJA I IMUNOLOGIJA, MLIJEKO, DIJETE, PATOLOGIJA, MOLEKULARNA

Sažetak

Alergija na kravlje mlijeko najčešća je alergijska bolest u ranom djetinjstvu. Oko 80% proteina prisutno je u krutoj frakciji (kazeini,
kazeinski kompleks), a oko 20% u tekućoj frakciji (sirutki) mlijeka. Sirutka sadrži α-laktalbumin (Bos d 4) i β-laktoglobulin (Bos d 5),
albumin goveđeg seruma (Bos d 6), imunoglobuline (Bos d 7) i laktorferin. Ukupni kazein (Bos d 8) čine četiri različite frakcije:
αS1-kazein (Bos d 9), αS2-kazein (Bos d 10), β-kazein (Bos d 11) i κ-kazein (Bos d 12). Za određivanje tih pojedinačnih alergenskih
 molekula primjenjuje se tzv. komponentna dijagnostika (engl. Component Resolved Diagnosis, CRD), koja je omogućila identifi kaciju glavnih (Bos d 4 i Bos d 5 i sve kazeinske molekule) i sporednih (Bos d 6, Bos d 7 i laktoferin), odnosno križno reaktivnih (Bos d 5 i
Bos d 6) alergenskih molekula. Buduća istraživanja omogućit će određivanje dijagnostičke značajnosti otkrivanja pojedinačnih alergenskih molekula. Veliki napredak očekuje se i u području molekularne biologije, genomike, proteomike i bioinformatike.

Preuzimanja

Objavljeno

2020-03-30

Broj časopisa

Rubrika

Pregled

Kako citirati

Džajić, A., Topalušić, I., & Marković, A. S. (2020). Molekularna dijagnostika alergije na kravlje mlijeko. Paediatria Croatica, 64(1), 43-48. https://doi.org/10.13112/pc.434

Similar Articles

1-10 od 388

You may also start an advanced similarity search for this article.

Most read articles by the same author(s)