adolescent

Sažetak

Prevalencija primarne arterijske hipertenzije (AH) u djece je u porastu. Iako je hipertenzija u pedijatrijskoj dobi većinom asimptomatska, već se registriraju subkliničke promjene ciljnih organa. Cilj istraživanja je bio analizirati čimbenike rizika za AH i kliničke značajke
adolescenata s primarnom hipertenzijom. Retrospektivno su analizirani podatci 153-oje bolesnika u dobi od 10 do 18 godina (117
M, 36 Ž) s dijagnozom primarne AH-a, hospitaliziranih u tercijarnoj zdravstvenoj ustanovi tijekom desetogodišnjeg razdoblja. Razdijeljeni su u tri skupine - djeca s prehipertenzijom, hipertenzijom I. stupnja (HT I.) i hipertenzijom II. stupnja (HT II.). Za statističku
analizu primijenjen je Studentov t-test, razina značajnosti p<0,05. HT I. imalo je 27,5%, HT II. 65,4%, prehipertenziju 7,1% djece. Pozitivnu obiteljsku anamnezu za hipertenziju imalo je 89,8%, športski aktivnih bilo je 37,3%. Indeks tjelesne mase (ITM) iznad 95. centile
imalo je 41,2%, iznad 30 kg/m2
 18,9% ispitanika. Djeca s HT-om II. bila su deblja nego djeca s HT-om I. (p=0,005). U obje hipertenzivne skupine prevladava nepovoljniji, neopadajući obrazac tlaka “non dipper”. Hipertrofi ja lijeve klijetke bila je prisutna u 15% djece.
Usporedbom laboratorijskih vrijednosti GUK-a, urata, ukupnog kolesterola i triglicerida između skupina s HT-om I. i HT-om II. nije
nađena statistički značajna razlika. Steatozu jetre imalo je 5,9%, hipertenzivne promjene očne pozadine 1,6% ispitanika, oboje u
skupini s HT-om II. Antihipertenzivna terapija je uvedena kod 20,3% pacijenata, većinom inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg
 enzima. Značajan broj naših adolescenata s primarnom hipertenzijom je adipozan i ima pozitivnu obiteljsku anamnezu za hipertenziju. Prevencija hipertenzije trebala bi početi već u djetinjstvu.